Odgovor na tekst Agona Malićija Zašto je termin „Kosovo i Metohija“ uvredljiv.
Author: Petar Ristanovic Page 2 of 3
Od kako je u septembru 2018. godine Aljbin Кurti na svom Tviter profilu počeo da piše objave na engleskom upadljivo koristi reč „Кosova“, umesto na engleskom uobičajenog „Кosovo“. Primer lidera Samoopredeljenja slede i drugi članovi pokreta, kako bi naglasili svoj patriotizam i albanski identitet teritorije. Insistiranje na albanskoj varijanti imena je ništa drugo do nova etapa u sukobu Albanaca i Srba oko teritorije koji se već više od pola veka vodi i na polju semantike.
U Politici od 4. maja 1985. godine čitaoci su obavešteni da su 1. maja, u selu Gornji Livoč kraj Gnjilana, dva neidentifikovana lica nad Đorđem Martinovićem (56), radnikom Doma JNA u Gnjilanu, „počinila pravi masakr.“ Navedeno je da je Đorđe napadnut dok je sejao pasulj. Vezan je i potom su mu napadači „nabili kocem slomljenu flašu u telo (kroz čmar).“ Tekst je završen informacijom da su počinioci nepoznati, ali da se u poslednje vreme nekoliko lica raspitivalo da kupi njivu na kojoj se sve dogodilo. Tih desetak redova novinskog teksta pokrenulo je događaje sa dalekosežnim posledicama, nakon kojih Srbi i Albanci više nikad nisu verovali u istu istinu.
Što se grbo rodi, vreme ne ispravi. Ova rečenica Valtazara Bogišića od prvog dana je savršeno opisivala sada već propalu koaliciju Samoopredeljenja (Vetëvendosje – VV) i Demokratske lige Кosova (Lidhja Demokratike e Кosovës – LDК).
Razvoj kosovskog pitanja nakon demonstracija Albanaca na Kosovu 1981. tekao je od slučaja do slučaja. Oni najznačajniji obeležili su po jednu etapu kosovske krize. Prvi veliki kosovski slučaj je bilo ubistvo Danila Milinčića 1982. godine.